Iznad Tešnja sunce sija!

Kažu da se u Tešanj ne dolazi usput, tamo vas put ne nanosi, nego mahsuz ili kao što bi Tešnjaci rekli „umajem“. Uvjerite se i zašto!

 

Tešanj,_mesto_z_hradniho_pahorku

                         Tešanj grade, moj veliki jade

Tešanj grade, moj veliki jade,
Gdje u tebi moj alkatmer raste!
Trgat ću ga, ako mi ga dadu,
Kupit ću ga, ako ga prodadu!

Ako mi ga i tako ne dadu,
Ja ću ići gradu na bedeme,
Pa ću bedem suzam` pokapati,
I sevdahom kule opasati.

Uzdahom ću maglu rastjerati,
A jadom ću Tesanj zapaliti,
Neka gore svi redom dućani,
I mehane, gdje se vino pije!

Narodna bosanska pjesma

 

Pod današnjim imenom Tešanj se prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje „i na Usori grad Tešanj“. U vremenu 1463-1476. Tešanj je bio središte Bosanskog kraljevstva i sjedište vojvode Radivoja Kotromanića, člana bosanske kraljevske loze. Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini koji administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije BiH i nalazi se u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.

Kažu da se u Tešanj ne dolazi usput, tamo vas put ne nanosi, nego mahsuz ili kao što bi Tešnjaci rekli „umajem“. Uvjerite se i zašto!

1. Tešanjska gradina ili tvrđava je jedna od najvećih (6.296 kvadratnih metara površine) i najznačajnijih objekata te vrste u BiH. Tačno vrijeme njene gradnje nije poznato. Dugo je građena i dograđivana. Zbog svog položaja najviše je služila odbrani od neprijatelja. S čaršijom čini jedan skladan ambijentalni prostor bosanskog stila. Gradnja je započeta još u vrijeme Ilira. Dograđivali su je Rimljani, Slaveni i Turci. Gradina je za vrijeme Turaka imala stalnu vojnu posadu.

 

tesanj_002

2. Sahat-kula u Tešnju je jedna od četiri u BiH koje još i danas rade, a izgrađena je u 17. stoljeću i visoka  18,5 metara i poklon je Fehim-bega Smailbegovića.

tesanj_001

3. Eminagića konak je najstariji i najljepši objekt porodičnog graditeljskog naslijeđa u Tešnju. Na prvom geodetskom snimanju Tešnja 1882. godine ucrtan je i ovaj objekt. Pretpostavlja se da je sagrađen prije 1860. godine. Pripadao je porodici Eminagića, bogatih veleposjednika i trgovaca. Eminagići su u kući živjeli do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon toga, kuća je potpuno oronula. U takvom devastiranom stanju, objekt Eminagića konaka je otkupila općina Tešanj i restaurirala ga. Konak se sastoji od magaze, prizemlja i sprata. Prizemlje Eminagića konaka ima ukupno sedam prostorija i to: hajat, mutvak,magaza prizemlje, sjeverozapadna soba, jugozapadna soba, južna mala soba i jugoistočna soba.

Uz istočni zid je dograđen aneks sa ćenifom. Svaka prostorija u objektu Eminagića konaka je imala svoju namjenu. Neke prostorije su bile oličenje komfora i bogatstva specifične za tadašnje begovske porodice i kulturu življenja. Sprat Eminagića kuće se sastoji od divanhane, tri sobe u južnom dijelu sprata, abdestluka koji je dograđen uz istočni zid objekta, te dvije sobe i malog dimaluka na sjevernoj strani objekta.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

071220102325 (1)

4. Gazi Ferhad-begova, Čaršijska ili Sukija džamija je vakuf poznatog tešanjskog vakifa iz 16. stoljeća Gazi Ferhad-bega, sina osmanskog dužnosnika i sestre sultana Sulejmana Veličanstvenog. Gazi Ferhad-begova džamija je tokom svoje duge historije više puta stradala, a pohodom Eugena Savojskog 1697. godine bila je i spaljena. Džamija pripada tipu džamija sa unutrašnjom drvenom kupolom, otvorenim spoljnim trijemom i prislonjenom kamenom munarom.

tesanj_003

5. Stara crkva u Tešnju postojala je još od 1835. godine.  Zgrada je izgrađena od kamena, pokrivena u bakru, ima zvonik odvojen od crkve, kupolu i zvono.

download (1)

6. U Tešnju se nalazi područna crkva Svetog Petra i Pavla, sagrađena 1898. godine, a temeljito je obnovljena između 1998. i 2002. godine. Vodi se u registru spomenika na teritoriji općine Tešanj i Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

crkva-tesanj

 

7. Musa Ćazim Ćatić rođen je u Odžaku, 12. marta 1878. gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu, a nakon očeve smrti i majčine preudaje, seli se u Tešanj, uči brijački zanat, upisuje se u medresu i uči kod tešanjskog muftije Mesud efendije Smajlbegovića turski, arapski i perzijski jezik. 1914. se razboljeva od tuberkoloze, pa je poslije kratkog liječenja vraćen u Tešanj gdje umire. Na njegovom mezaru u Tešnju stoji isklesano: „Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čuvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara.“ Gimnazija u Tešnju nosi naziv po njemu.

Ja nijesam sanjar

Ja nijesam sanjar, što u tihoj noći
Po moru blijede mjesečine pliva,
Hreleći carstvu svjetlosti i moći,
Na svilenom mehkom oblačju da sniva
Ružične sanke pramaljetne sreće,
Kad slavuj pjeva i kad cvate cvijeće.

Ja nijesam sanjar, na sunčanom traku
Što zida sebi dvore od biljura;
Ta ja sam patnik, kog po crnom mraku
Na lednom krilu silna vitla bura
Ko svehli listak sa tanane grane,
U mutnu jesen kad na zemlju pane.

O davno, davno otrova mi grudi
Cinička zbilja zemaljskog života,
Davno me udes rastavio hudi
Od mojih milih; ah, ja sam sirota!
Gle, moje lice – to je mrtva knjiga,
A slova su joj – nevolja i briga!

Ništa mi babo ostavio nije,
U hladu da mi medom život sladi;
Tužni se pjesnik sam na sebi grije
I poput mrava radi, radi, radi,
Trošeći krvcu – snagu svoga duha,
Da steče samo tvrdu koru kruha.

Ja nijesam sanjar, na sunčanom traku
Što zida sebi dvore od biljura;
Ta ja sam patnik, kog po crnom mraku
Na ledenom krilu silna vitla bura
Ko svehli listak sa tanane grane,
U mutnu jesen kad na zemlju pane.

Musa Ć.Ć.

mezar_mcc

8. Tešanjska čaršija je veoma rano postala središte privrednog i kulturnog života Tešnja. Ona se razvijala uporedo sa razvojem trgovine i zanatstva u Tešnju. Čarsija je imala brojne nedaće, prije svega zbog požara koji su joj nanijeli velike štete. I ratovi su nepovoljno utjecali na njen razvoj. Princ Eugen Savojski će je 1697. godine u ratnom pohodu porušiti i zapaliti. Snažan razvoj čarsija će imati u 17. i 18. stoljeću, kada u njoj djeluju brojne trgovine i oko 40 zanata. Brojni karavanski putevi u to vrijeme vodili su prema Tešnju pa su se otuda na ovom prostoru gradili hanovi i karavan-saraji gdje su prihvaćani putnici i trgovci.

11_full

9. Na tešanjskom području registrirano je 213 stećaka, a kategorirani su u 6 vrsta. Obično se nalaze izvan naseljenih mjesta. Na području mjesne zajednice Jelah, u selu Vukovo nalazi se 6 stećaka u obliku sanduka. Smješteni su na padini brijega koji se zove Bajna glava, na lokalitetu Kapela. Spomenici su bili dobro obrađeni, a sada su znatno oštećeni, nemaju ukrasa. Većina se istraživača slaže da stećci potiču iz 14. i 15. stoljeća, te da predstavljaju nadgrobne spomenike imućnijih porodica ili pojedinaca, otkud postoji i osnovana pretpostavka o prisustvu vlastele bosanske u ovom kraju. S tim u vezu možemo dovesti i usmeno predanje koje kaže da je vlastelin Vlatko Vuković, vojvoda bosanskog kralja Tvrtka I, živio na Bajnoj glavi, te da je selo Vukovo po njemu i dobilo ime. Inače Vukovo nije jedino selo na ovom području u kome ima stećaka. U jos devet sela tešanjske općine evidentirano je postojanje stećaka.

Na tešanjskom području registrirani su na slijedećim lokalitetima: Piljužići, Bobare, Kraševo, Karadaglije, Jablanica, Vukovo, Šije, Trepče, Raduša. Najbrojniji lokalitet je Zlatići u Trepču, gdje se na predjelu jedne glavice obrasle šumom nalazi 15 stećaka. Stećci sa najboljom obradom nalaze se pred džamijom u Jablanici.

07-580x216

10. Ne smijemo zaboraviti ni mnogobrojne tešanjske kiseljake, pošto u Tešnju postoji veliki broj izvora mineralne vode, a najpoznatiji su: Tešanjski dijamant, Princes, Oaza, Tešanjski kiseljak.

Većina izvora se nalazi na području Kiseljaka, poznatog turističkog izletišta i odmarališta kojem se polahko vraća nekadašnji sjaj, koji i zaslužuje. Izletište Kiseljak se nalazi na udaljenosti 5 kilometara od centra grada. Ovo izletište danas je veoma lijepo uređeno i služi za odmor i rekreaciju svakog svog posjetioca. Kako bi se poboljšala turistička ponuda ovog izletišta u toku 2007. godine realiziran je projekt koji je finansirala Turistička zajednica ZDK, a on je podrazumijevao: čišćenje trim staza, uređenje česme, asfaltiranje parkinga i staze Kiseljak, izgradnja mosta na Glava rijeci, uređenje mokrog čvora i odmarališta, asfaltiranje poligona za mali nogomet i odbojku i izgradnja javne rasvjete.

Na izletištu se nalaze dva restorana sa bogatim izborom jela i pića. Svaki restoran može da primi oko 200 posjetilaca sa obezbijeđenim parkingom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

11. Pored rijeke Usore i njenog bogatstva ribom, ribolov je djelimice razvijen i na lokalitetu SRC „Jelen“ Jelah , koji se sastoji od 2 manja jezera, „mini Zoo vrt“ i plaže, a duž jezera je uređena staza dužine od oko 3 km.  Ovo područje je u privatnom vlasništvu, ali je otvoreno za sve turiste.

U toku su radovi na izgradnji restorana i sportskih terena tako da će ovaj lokalitet biti važna turistička destinacija općine Tešanj. Posjetioci ovog lokaliteta mogu uživati i u “mini Zoo vrtu”, u kojem se mogu vidjeti: nojevi, paunovi, fazani, tetrijebi, papige, srndaći, košute, jeleni i druge životinje. Također, u toku su radovi na izgradnji plaže za kupanje.

74541451

11698557_845122055575539_6705153424560071975_n

12. I na kraju vam predlažemo da probate tradicionalno tešanjsko jelo koje se priprema u zemljanoj posudi zvanoj tagarica. Ne možemo vam reći njegov recept da biste imali još više razloga doći u ovaj prelijepi grad. Pravi gurmanski specijalitet, garantiramo. :) Uživajte u slikama.

tesanjska-tagarica

8864d1

Izvor: divithana.com

18
Jan

Kuhinja je mjesto gdje ima puno toplote

Boje u našem životu igraju veoma važnu ulogu, one djeluju...

19
Jan

...

21
Jan

Dnevna soba - blago u našem “carstvu”

Koliko truda uložimo u našu dnevnu sobu, toliko će nam se...

21
Jan

Dnevni boravak za početnike

Dnevna soba. Kako to samo lijepo zvuči. Pogotovo nakon sveg...

21
Jan

Gledanje nogometnih prijenosa opasno po zdravlje

Mnogi misle da je gledanje Svjetskog nogometnog prvenstva u ...

Balkon

Dječija soba

Spavaća soba

Dnevna soba

Virtual Tour

Kuhinja